shedevil
Forumaš
RIspekt 0
 Offline
Postova: 98
|
 |
« Odgovor #2 na: Rujan 09, 2006, 10:40:33 » |
|
ok, kad se novinar iz auto partnera loga kod mene na forumu,zamolit cu ga ako je voljan da nam da tekst btw dotle sam nasla ovo Prièa o ©kodi je prièa duga vi¹e od sto godina koja ima sretan zavr¹etak koji je ujedno i njen novi poèetak. Plod entuzijazma dvojice vizionara tijekom godina uspio se othrvati svim prijetnjama i politièkim previranjima koja su se desila tokom posljednjeg stoljeæa, a to zaista nije bilo lako. Malo tko mo¾e reæi da je pre¾ivio dva svjetska rata, propast Austro-Ugarske monarhije, pad komunizma i tranzicijsko razdoblje iza pada ¾eljezne zavjese.
Ali krenimo iz poèetka. ©koda ne nosi isto ime od samih poèetaka. Prvo se zvala Laurin&Klement po svojim osnivaèima koji su 1894. godine osnovali poduzeæe za popravak i proizvodnju bicikala. Laurin, po struci mehanièar, koji je tada imao 29 godina bio je desna ruka glavnom osnivaèu, tri godine mlaðem trgovcu knjigama Klementu. Ali osim zajednièkog imena Václav ta dvojica su dijelila i zajednièku ljubav prema biciklizmu koja ih je povezala. Klement je prvotno ¾elio otvoriti zastupni¹tvo za prodaju Germania bicikli ali radi nacionalnih razloga mu Nijemci nisu to dozvoljavali. Potaknut nacionalnim ponosom odluèio je osnovati vlastitu tvornicu bicikala ali kako nije imao dovoljno mehanièarskog znanja morao je za partnera uzeti tehnièki potkovanog Laurina koji je svoje mehanièarsko iskustvo stekao radeæi u tvrtki za izradu bicikli Neumann.
Napokon 1895. posao je krenuo. Dizajnirali su vlastitu biciklu pod imenom marke «Slavia» koja je bila dosta popularna. Posao se naglo ¹irio i sa prvotnih 12 zaposlenika, dvije godine kasnije zaposlenika je veæ bilo èetrdesetak radi èega su se odselili iz stare radionice u sasvim novu tvornicu koja im je pru¾ila priliku za daljnjim razvojem. Klement, spretni trgovac nemirna duha, inaèe po karakteru skroz suprotan Laurinu, èesto je putovao kako bi na¹ao nova tr¾i¹ta za svoje proizvode. Na jednom takvom putovanju 1898. u Parizu nailazi na zanimljivu novotariju braæe Werner, biciklom s motorom smje¹tenim iznad prednjeg kotaèa. Uvidjev¹i da je nastupila era motorizacije Klement donosi u tvornicu jedan primjerak tog vozila i radi sa Laurinom na njegovom usavr¹enju. Kad su rekonstruirali i usavr¹ili to prometalo do razine da postane sigurna i pouzdana za uporabu, 1899. kreæu sa njegovom prodajom. Takoðer pod imenom Slavia, na tr¾i¹tu lako nalazi kupce, a po Laurin&Klementovoj licenci poèinju ga proizvoditi i brojne druge tvornice. Ali to vi¹e nije bila bicikla s motorom kao ona ¹to ju je Klement donio iz Pariza, nego mo¾emo slobodno reæi da se tu radi o motociklu. Motor vi¹e nije bio smje¹ten iznad prednjeg kotaèa nego na okviru izmeðu dva kotaèa. Ugradili su i elektromagnetski upaljaè oko èega im je pomogao i Bosch osobno.
Nakon velikog uspjeha sa motoriziranom Slavijom Laurin&Klement su odluèili napraviti korak dalje. Iako su veæ 1901. predstavili prototip automobila tek su sad, 1905. bili spremni za konkretne poteze na tom polju. Njihov prvi automobil, naziva modela Tip A bio je lagani dvosjed kojeg je pokretao èetverotaktni motor, obujma 1005 ccm i snage od 7 konjskih snaga. Sa trostupanjskim mjenjaèem ovaj je mali¹an postizao za to vrijeme solidnu maksimalnu brzinu od 40 km/h uz ne preveliku potro¹nju goriva. Ali to je bila tek prva kap u vodopadu modela koji se kasnije zbio. Osim automobila 1907. poèinje i proizvodnja komercijalnih vozila poput omnibusa, malih kamioneta, kamiona i sl. Pored toga Laurin&Klement se poèinje natjecati i ostvaruje prve znaèajne uspjehe. U isto vrijeme poèinju i prosvjedi radnika ¹to ote¾ava ¾ivot partnerima Laurinu i Klementu veæ dovoljno zakompliciran voðenjem tvornice. Laurin je najvi¹e vremena provodio u tvornici i brinuo se o tehnologiji proizvodnje, dizajnu i razvoju, dok je Klement toliko èesto bio na putu da su njegove rijetke posjete tvornici bile popraæene sa strane radnika sa komentarima tipa «Isus je uskrsnuo». No nisu to bila turistièka putovanja nego poslovna putovanja sa ciljem osvajanja novih tr¾i¹ta. Radi svega toga 19. srpnja 1907. Laurin&Klement se transformira iz poduzeæa u dionièko dru¹tvo. Prvo vijeæe uprave sastavljeno je od industrijalaca, politièara, bankara i drugih plemenita¹a dok je Klement prisvojio titulu generalnog direktora, a Laurin tehnièkog direktora. 1907. godine u tvornici je bilo zaposleno vi¹e od 500 radnika èiji se broj svake godine poveæavao sukladno sa povr¹inom tvornice koja je 1920. iznosila èak 53 000 èetvornih metara.
Valja spomenuti kako je zahvaljujuæi Klementovim putovanjima i trgovaèkim sposobnostima veliki dio proizvodnje i¹ao van granica Austro-Ugarske, pa su tako njihova vozila se na¹la na cestama Njemaèke, Velike Britanije, Kine, Japana i Australije. Tako se primjerice cijeli vozni park Japanske vojske sastojao od njihovih vozila dok je 1911. samo na Rusiju otpadalo èak 30 posto od ukupne proizvodnje.
Godine 1908. poèinju proizvodit autobuse i taksije koji su poharali Istok. 1910. se poèinju baviti i aeronautikom, ali sve ostaje tek na poku¹ajima. Zatim dolazi prvi svjetski rat radi kojeg se tvornica prenamijenjuje za proizvodnju granata i vojnih vozila. Nakon rata se desio pad Monarhije, a s njim je do¹la toliko pri¾eljkivana èe¹ka nezavisnost. Ali sa druge strane je bila jako lo¹a gospodarska situacija. Propala su stara tr¾i¹ta i trebalo je krenut iznova. Ni domaæe tr¾i¹te nije blistalo. Ne samo da je zavladalo siroma¹tvo nego zbog nesta¹ice goriva automobili su bili jako rijedak prizor na cesti. Do 1923. tvrtka pre¾ivljava proizvodnjom motornih plugova, ali te godine se stvari okreæu na bolje. Sa novim gospodarskim zamahom raðaju se i novi modeli poput Tatra 11, Praga Alfa, Tip 100 te njegove izvedenice 105, 110 i 120.
Laurin&Klement je oèajno trebao svje¾e krvi da ojaèa i postane sposoban slijediti svjetske automobilistièke trendove. Tu se pojavljuje konzorcij ©koda koji 1919. uzima Laurin&Klement pod svoje okrilje. Nakon godina proizvodnje kamiona, blindiranih vozila, avio motora i slièno 1924. poèinje njihov ulazak u svijet automobila. Tada su potpisali ugovor s Hispano-Suizom za proizvodnju i prodaju modela H6B. 1925. ©koda poèinje iskori¹tavati Laurin&Klement te u kratkom vremenu na tr¾i¹tu se na¹la cijela paleta osobnih vozila sa potpisom ©kode. Nakon toga zbiva se spajanja te poduzeæe Laurin&Klement biva trajno izbrisano iz trgovaèkog registra. Godine 1928. i 1929. pojavljuju se ©koda 4R i 6R sa 4 i 6 cilindara. Ubrzo izlazi i model 860 sa velikim osmerocilindriènim motorom obujma 3.9 litara koji se razvijao u najveæoj tajnosti. Sve je i¹lo dobro dok vlada nije poveæala porez na aute ¹to je imalo katastrofalne posljedice. Prodaja novih automobila je bila prepolovljena, a veliki dio postojeæih automobila povuæen je iz prometa. Stoga ©koda konstruira mali auto koji do¾ivljava predstavljanje 1933. godine pod imenom ©koda 420 Standard. Pokretao ga je 1.0 èetverocilindra¹ snage 20 konja. Zatim izlazi 420 Popular koji je bio lak¹i i jeftiniji, a samim tim i popularniji, ba¹ kao ¹to mu ime govori. Osim Populara ponudu nadopunjuje i jedan 420 Rapid, te luksuzni Superb koji simbolizira novi uspon ©kode te poèetak znaèajnog prodora na svjetsko tr¾i¹te.
Sredinom tridesetih istra¾ivaèki tim ©kode poèinje eksperimentirati s novim oblicima i aerodinamikom. Iz toga nastaje 1934. model 932 sa motorom obujma 1498 ccm i zraènim hlaðenjem koje je smje¹ten u stra¾njem dijelu. Taj model po mnogim detaljima podsjeæa na kasniju VW Bubu.
Poèinje drugi svjetski rat i tvornica ©kode do¾ivljava katastrofalno bombardiranje no vrlo brzo biva i obnovljena. Ali zavr¹etkom rata nova politièka situacija ote¾ava nastavak prijeratne proizvodnje. Tvrtka biva nacionalizirana i zapoèinje najprije sa proizvodnjom lakih kamiona. U isto vrijeme izlazi redizajnirani Superb na istoj platformi kao starija verzija. Proizvodnja Superba zapoèeta je s ciljem popunjavanja voznog parka vlasti koja je tada bila na èelu Èehoslovaèke. Zatim izlazi model 1101 koji vraæa ©kodi nekada¹nju slavu na domaæem ali i stranom tr¾i¹tu. Nakon brojnih izvedbi modela 1101, 1949. izlazi model 1102. Iako je bio popularan i dobro se prodavao taj automobil je veæ bio tehnièki zastario tako da mu veæ 1953. dolazi zamjenik, ©koda 1200, koja je bila jednako suvremena u tehnièkom pogledu kao i konkurentski automobili.
Zatim krajem pedesetih godina ©koda povlaèi radikalne poteze i izbacuje dva nova modela, Octaviu i Feliciju koje su predstavljale vrh ©kodine ponude i bili ravnopravna konkurencija autima sa Zapada. Osim ¹to su bili najljep¹i ©kodini automobili iz razdoblja socijalizma, Felicija je dolazila i u cabrioletskoj izvedbi, to su bili posljednji modeli sa motorom smje¹tenim sprijeda.
1964. ©koda zavr¹ava gradnju nove tvornice koja je spadala meðu tada najmodernije tvornice u Europi. Tako se i kapacitet proizvodnje poveæao sa 120 na èak 600 automobila. Prvi novitet iz te tvornice je bio model 1000 MB koji se po svemu razlikovao od dotada¹njih ©koda. Klasiènu jednodijelnu èeliènu karoseriju ¹to le¾i na ¹asiji sa centralnom gredom zamijenila je samonoseæa karoserija, a prtlja¾nik i motor su zamijenili mjesta. Ubrzo slijede modernije izvedbe, 100 i 110, a u najavi su bili jo¹ mnogi noviteti. Ali okupacija SSSR-a pomrsila je planove. Koliko god bili posveæeni utopistièkoj ideji socijalizma vladajuæi komunisti ipak su dozvolili modernizaciju te tako ©koda napu¹ta koncepciju stra¾njeg motora, a 1987. izlazi nova ©koda, Favorit 136, koju je dizajnirao proslavljeni Bertone. Ubrzo nakon toga dolazi do «ru¾ièaste revolucije» nakon èega se Èe¹ka definitivno prikljuèuje Zapadu, a nakon potpisivanja ugovora s Volkswagenom 1991. poèinju radikalne promjene èiji je prvi plod nova Felicija. Od tada do danas, ©koda svakim danom grabi hrabrim koracima naprijed postajuæi jedan od glavnih proizvoðaèa vozila na prostoru Europe. Nakon duge pauze u bavljenju sportom, 1991. osniva se ©koda Motorsport, prvi profesionalni tim za utrke u povijesti ©kode, koji je od tada poluèio zamjetne rezultate.
U spomen na nekada¹nja slavna vremena i u nadi da æe ih ponoviti i nadma¹iti ©koda budi iz sna imena pro¹lih modela pa tako nastaje nova ©koda Octavia koja je uvelike zaslu¾na za porast ©kodina ugleda ali i stvara nove modele poput Fabije. Nakon etabliranja na tr¾i¹tu ©koda je krenula pokoriti tzv. premium segment u èemu je i uspjela sa ©kodom Superb. No pored svega toga, nisu zaboravili ni na buduænost ¹to dokazuju brojni koncepti od kojih su neki veæ iza¹li na cestu. http://www.auto-adrenalina.com/skoda_1.htmlpa prokomentirajte malo tekst  meni je draga 110 coupejka i ona 130 rs kak se vec zove koju bi voljela vidjet uzivo (ispravite me inace kad pogrijesim oko necega ;-) |
Škoda Automobili
